U ovom blog postu istražit ćemo međudjelovanje različitih teorija i primjera iz stvarnog svijeta koji pokazuju razvija li se tehnologija kao odgovor na potrebe društva ili je pokretač društvenih promjena.
Trenutno živimo u „informacijskom dobu“
U 21. stoljeću, razvoj računala i široko rasprostranjena upotreba interneta olakšali su ljudima pristup informacijama bilo kada i bilo gdje. Kao što je Alvin Toffler predvidio u svojoj knjizi Treći val, informacijska revolucija se događa brzo. Kako je informacijska revolucija napredovala, računala i internet duboko su ukorijenjeni u naše živote. Budimo se ujutro i čitamo članke na internetu, gledamo TV programe na DMB-u, a gotovo sve u našim tvrtkama obavlja se putem računala i mreža. Škola se uči na računalima, a financijske transakcije obavljaju se online. Ljudi su također preselili svoje zajednice iz offline u online kako bi međusobno komunicirali.
Posljednjih godina, napredak komunikacijske tehnologije i široko rasprostranjena upotreba pametnih telefona doveli su do takozvane „pametne“ ere. Pametni telefoni, pametni hladnjaci, pametni automobili, pametni televizori i drugi „pametni“ uređaji komuniciraju i međusobno djeluju putem mreže, pružajući stvarnu praktičnost u našem svakodnevnom životu. Ove promjene omogućile su stvari koje su nekada bile nezamislive. Činjenica da se to dogodilo u samo 20 do 30 godina pokazuje koliko je brz i moćan tehnološki napredak.
Kako se tempo tehnološkog napretka ubrzava, tako se ubrzavaju i društvene promjene. Razvoj računala uvelike je povećao učinkovitost rada olakšavajući pohranu i dijeljenje informacija poput dokumenata, fotografija i još mnogo toga. Društvo se sada oslanja na računala i mreže kao bitne alate ne samo za osobne potrebe, već i za državnu upravu i poslovne operacije. Pogotovo od širenja pametnih telefona, ljudi mogu odmah pretraživati informacije, komunicirati i raditi bilo gdje s bežičnim pristupom internetu. Gotovo je kao da imamo računalo u rukama.
Interakcija između tehnologije i društva: tehnološki determinizam vs. socijalni konstrukcionizam
Razvoj tehnologije i promjene u društvu su neodvojivi, a neki ljudi su počeli predlagati različite teorije o odnosu između tehnologije i društva. Jedna od najpopularnijih je tehnološki determinizam. Tehnološki determinizam tvrdi da se tehnologija razvija neovisno i da je glavni pokretač društvenih promjena. Drugim riječima, tehnologija se razvija neovisno o društvenim komponentama i kao rezultat toga ima odlučujući utjecaj na društvo.
Na primjer, čini se da brzo širenje računala i pametnih telefona donekle podupire ideju tehnološkog determinizma. Nove tehnologije su se infiltrirale u naše svakodnevne živote i promijenile mnoge stvari. Međutim, ovaj argument ima nekoliko ograničenja. Prvo, tehnologija se ne razvija neovisno o društvu, već se selektivno usvaja kada je društvu potrebna. Za razliku od čiste znanosti, tehnologija se proučava u praktične svrhe i očekuje se da će biti korisna u ljudskom životu. Čak i ako se tehnologija razvije, usvaja se samo ako zadovoljava potrebe društva, tako da stav „tehnološkog determinizma“ ne objašnjava u potpunosti proces usvajanja tehnologije.
Drugo, društvene promjene nisu potaknute samo tehnologijom, već i ekonomskim, društvenim i političkim čimbenicima. Na primjer, različiti udjeli korisnika interneta na različitim kontinentima posljedica su razlika u ekonomskim razinama i infrastrukturi. Prema najnovijim statistikama, postotak korisnika interneta na afričkom kontinentu i dalje će biti nizak na oko 37% u 2023. godini, dok će u Sjevernoj Americi u isto vrijeme biti oko 87%. To naglašava činjenicu da brzina usvajanja i prodiranja iste tehnologije uvelike varira ovisno o ekonomskom okruženju, infrastrukturnim uvjetima i društvenom kapitalu u svakoj regiji.
Socijalni konstrukcionizam: Tehnologija interagira sa društvenim kontekstom
Alternativna teorija tehnološkom determinizmu je socijalni konstrukcionizam. Socijalni konstrukcionizam objašnjava da se tehnologija razvija kao odgovor na političke, ekonomske i kulturne potrebe društva. Ova teorija smatra da smjer tehnološkog razvoja oblikuje društvo. Drugim riječima, umjesto da bude neovisan, tehnološki napredak je moderiran potrebama društva i usklađen s očekivanjima i zahtjevima njegovih članova.
Međutim, socijalni konstrukcionizam ne može objasniti razvoj svih tehnologija. Neke se tehnologije razvijaju bez da ih društvo aktivno treba, a zatim nastaje društvena potražnja. Na primjer, internet je u početku razvijen za ograničene istraživačke svrhe, ali s vremenom je postao bitna infrastruktura za društvo u cjelini. Način na koji tehnologija i društvo međusobno djeluju i razvijaju se ne može se jednostavno objasniti jednom od dvije teorije: tehnološkim determinizmom ili socijalnim konstrukcionizmom.
Tehnologija i društvo međusobno djeluju
Zaključno, tehnologija i društvo se ne određuju u potpunosti, već utječu jedni na druge i zajedno se razvijaju. Tehnologija se razvija kako bi zadovoljila potrebe društva, koje se pak prilagođava društvu i mijenja njegovu strukturu i način života. To je kružni ciklus, gdje promjene u društvu zahtijevaju tehnološki napredak, koji pak potiče nove promjene u društvu.
Zato je i tehnološkom determinizmu i socijalnom konstrukcionizmu teško objasniti tehnologiju i društvo neovisno. Iako tehnologija utječe na društvo, ljudi, članovi društva, ti su koji istražuju i razvijaju tehnologiju. Ljudske želje i potrebe određuju smjer tehnološkog razvoja, što zauzvrat pokreće društvene promjene. Važno je shvatiti da tehnologija i društvo nisu samo jedno koje mijenja drugo, već obostrano koristan odnos u kojem međusobno djeluju i razvijaju se zajedno.
U toj interakciji, tehnologija ne samo da olakšava živote ljudi, već i donosi duboke promjene u ekonomskim strukturama, radnim mjestima, obrazovanju, kulturi i još mnogo čemu. U budućnosti će se tehnologija nastaviti brzo razvijati u našem društvu, a s njom će se transformirati i naši životi.
